Zemljopis i demografija

Zemljopisni položaj

Područje općine Odžak se nalazi između 44° 59' 37" i 45° 08' 22" sjeverne zemljopisne širine i 18° 11' 51" i 18° 28' 09" istočne zemljopisne dužine. Najjužnija točka obuhvata nalazi se na području naseljenog mjesta Odžak (predio Čopori), dok je najsjevernija točka locirana na području naseljenog mjesta Donji Svilaj (rijeka Sava). Najzapadnija točka se također nalazi na rijeci Savi, ali na području naseljenog mjesta Brusnica Mala; a najistočnija točka je na ušću rijeke Bosne u Savu.

Općinska teritorija ima trokutast oblik. Sjevernu stranicu čini rijeka Sava, istočnu rijeka Bosna, a zapadnu stranicu obronci brdskog masiva Vučijak. Proteže se u pravcu zapad –istok oko 20.4 km (Brusnica Mala - Prud), a sjever – jug oko 13 km (Odžak - Novi Grad).

Općina Odžak se nalazi u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, te zapadnom dijelu Županije Posavske (Posavskog kantona). Prostor općine predstavlja centralni dio regije Posavina koja se proteže od planine Motajice na zapadu do Brezovog Polja i planine Majevice na istoku i jugoistoku.

Ova regija u širem smislu obuhvata pored općine Odžak i cjelokupne općine Domaljevac - Šamac i Orašje u FBiH; Brod, Derventa, Donji Žabar, Modriča, Pelagićevo, Šamac i Vukosavlje u RS, te Brčko distrikt, kao i dijelove grada Doboja i općina Gradačac i Srebrenik. U skladu s vrstom regionalizacije, područje općine je smještano u različite regionalne cjeline.

Prostor obuhvata plana neposredno graniči s tri općine u RS i BiH. Na zapadu općina Odžak graniči s općinom Brod, na jugozapadu i jugu s općinom Vukosavlje, te na istoku s općinom Šamac.

U odnosu na teritoriju Federacije BiH i Županije Posavske, općina Odžak ima esklavni položaj, jer je teritorijalno odvojena od glavnine teritorije i FBiH i županije (kantona). Najbliža općina u Županiji Posavskoj je općina Domaljevac - Šamac koje je udaljena oko 2 km od istočne općinske granice na rijeci Bosni. Općina Gradačac u Tuzlanskom kantonu je udaljena oko 9.1 km od južne granice općine.

Gotovo čitava općina Odžak se nalazi u pograničnom pojasu od 10 km prema susjednoj Republici Hrvatskoj. S druge strane rijeke Save, pogranične općine su Klakar, Oprisavci, Velika Kopanica, Sikirevci i Slavonski Šamac koje su prije 1991. godine bile u sastavu općine Slavonski Brod, a danas su dio Brodsko - posavske županije.

Najbliži regionalni centar u Hrvatskoj je Slavonski Brod koji je u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske definiran kao veće razvojno središte (veće regionalno središte).

Kroz područje općine Odžak prolazi europski koridor 5C koji povezuje Jadransko primorje i Srednju Europu. Izgradnje autoceste na ovom koridoru u sadašnjem trenutku je u odmakloj fazi. Magistralna cesta M14.1 prolazi kroz središnji dio općine, povezujući Brod i Modriču, dok željeznička pruga Sarajevo - Šamac prolazi desnom obalom rijeke Bosne.

Stanovništvo

Popisi stanovništva u periodu 1948. – 1991. zasnivali su se na konceptu stalnog stanovništva kojeg je činilo stanovništvo u zemlji i stanovništvo u inozemstvu (građani na privremenom radu u inozemstvu i članovi njihovih obitelji). Preliminarni i konačni rezultati Popisa stanovništva 2013. godine pokazuju da stanovništvo u inozemstvu nije u potpunosti izostavljeno, te da je dio ove populacije ušao u stalno stanovništvo Bosne i Hercegovine.
Kretanje broja stalnih stanovnika u periodu 1948. – 2013. godina po naseljenim mjestima pokazuje sljedeća tabela:

Na osnovu tabele je vidljivo da je ukupan broj stanovnika u periodu 1948. – 1991. godina neprekidno rastao, ali različitim intezitetom. Broj stanovnika je najviše rastao u periodu 1961. - 1971. godine (prosječna godišnja stopa rasta populacije od 15.1 ‰), a zatim je uslijedilo postupno usporavanje rasta populacije u periodu 1971. – 1981. godina. U međupopisnom periodu 1981. - 1991. godine ovo usporavanje rasta je prekinuto i zabilježen je nešto veći rast stanovništva (8.4 ‰). Pad populacije po prosječnoj godišnjoj stopi od -12.8 ‰ se desio u periodu 1991. – 2013. godina. Ukoliko bi se broj stanovnika iz 1991. godine uporedio sa konačnim rezultatima iz 2013. godine (18821 stanovnika), pad općinske populacije bio iznosio u apsolutnom iznosu 9432 stanovnika ili 33.38 %. Inače, procjena prisutnog stanovništva od strane Federalnog zavoda za statistiku za 2013. godinu od 15243 stanovnika značajno odstupa od konačnih rezultata, a posebno preliminarnih rezultata Popisa 2013. godine. Njena komparacija sa stanovništvom u zemlji 1991. godine (22716 stanovnika) ukazuje na pad stanovništva općine za 7473 stanovnika ili 32.7 %.

Većina naseljenih mjesta je imala kontinuirani ili gotovo kontinuirani rast broja stanovnika u periodu 1948. - 1991. godina. U ovom periodu su populaciono stagnirala samo naseljena mjesta Donji Svilaj i Gornji Svilaj, dok je naseljeno mjesto Brusnica Mala jedino zabilježilo znatniji populacioni pad. Iz prethodnog je vidljivo da je sjeverozapadni dio općine stagnirao u pogledu dinamike stanovništva u periodu 1948. - 1991. godina. U periodu 1991. - 2013. godina sva naseljena mjesta su zabilježila pad broja stanovnika. Drastičan pad broja stanovnika (preko 40 %) u ovom periodu su imala naseljena mjesta Brusnica Mala, Donja Dubica, Gornji Svilaj i Novi Grad koja se nalaze u sjevernom dijelu općine Odžak.

Učešće stanovništva u inozemstvu (građani na privremenom radu u inozemstvu i članovi njihovih obitelji) 1991. godine u ukupnom stalnom stanovništvu općine Odžak je iznosilo čak 19.6 % (5537 stanovnika) i bilo je višestruko iznad prosjeka BiH. Iz ovog proizilazi da je stanovništvo u zemlji 1991. godine iznosilo 22716 stanovnika. Najveći broj stanovnika u inozemstvu je karakterizirao naseljena mjesta Vrbovac, Potočani, Novo Selo, Posavska Mahala, Donji Svilaj i Gornja Dubica. U Švicarskoj je 1991. godine živjelo čak 63.78 % stanovništva u inozemstvu sa područja tadašnje općine Odžak.

Dobna struktura

Dobne karakteristike stanovništva općine Odžak su 2013. godine lošije od prosjeka BiH. U odnosu na prosječne vrijednosti na nivou BiH, općinu Odžak karakterizira manji udio mladog stanovništva (0 - 14 godina) i veći udio starog stanovništva (iznad 65 godina). Prosječna starost stanovništva od 40.96 godina ukazuje da se stanovništvo općine nalazi u fazi duboke demografske starosti.

Dobne karakteristike stanovništva općine Odžak su i 1991. godine bile lošije od prosjeka Bosne i Hercegovine. Prema prosječnoj starosti od 34.8 godina stanovništvo općine se tada nalazilo u fazi praga demografske starosti (prijelaz prema fazi demografske starosti). Najlošija situacija u pogledu starosne strukture je karakterizirala naseljena mjesta Donji Svilaj, Brusnica Mala, Potočani, Vrbovac i Gornji Svilaj.

Spolna struktura

U pogledu spolne strukture općinu Odžak je 2013. godine karakteriziralo učešće muškog stanovništva u ukupnoj populaciji od 49.8 %, što je znatno više u odnosu na prosjek BiH (49.06 % muškog stanovništva). U odnosu na 1991. godinu, udio ženskog stanovništva je neznatno porastao (sa 50.15 % 1991. godine na 50.2 % 2013. godine). Najveći udio ženskog stanovništva je 1991. godine bio prisutan u naseljenim mjestima Prud, Odžak i Brusnica Mala.

Obrazovna struktura

Obrazovna struktura stanovništva je kroz popise definirana preko strukture stanovništva prema školskoj spremi (završenoj školi) i učešća nepismenog stanovništva. U poslednja tri analizirana popisa stanovništva općinu Odžak je karakterizirala lošija struktura stanovništva prema školskoj spremi od prosjeka BiH, pri čemu je vidljiv napredak, odnosno smanjenje razlike u odnosu na nivo BiH. Tako je 1981. godine svega 1.29 % općinske populacije imalo više i visoko obrazovanje, da bi 2013. godine učešće ove populacije naraslo na 6.65 %

Učešće nepismenog stanovništva se 1981. i 1991. godine kretalo oko prosjeka BiH, a 2013. godine je palo ispod prosjeka BiH (oko 11 %).
Inače, 1981. godine struktura stanovništva prema školskoj spremi i učešću nepismenih je bila najbolja u gradskom naselju Odžak i naseljenom mjestu Prud.

Vitalne karakteristike

Kretanje broja stanovnika odnosno dinamika stanovništva je posljedica prirodnog i mehaničkog kretanje stanovništva (migracija). Prirodni priraštaj predstavlja razliku između broja živorođenih (natalitet) i umrlih lica (mortalitet).

Prirodni priraštaj na području općine Odžak se neprekidno smanjivao od Drugog svjetskog rata. Prosječna stopa prirodnog priraštaja u ovoj općini je u periodu 1981. - 1991. godina bila na razini prosječne stope prirodnog priraštaja BiH.

Za period nakon 1995. godine postoje pouzdani podaci o prirodnom priraštaju koje publikuje Federalni statistički zavod. Sljedeća tabela pokazuje vrijednosti prirodnog priraštaja za period 1997. – 2014. godina.

Vitalne karakteristike stanovništva općine Odžak u prethodnih 25 godina su doživjele dramatične promjene. Relativno visoka prosječna godišnja stopa prirodnog priraštaja od oko 10 ‰ u 1990. godini je pala na zabrinjavajućih -8 ‰ u 2013. godini. Ovaj drastičan pad prirodnog priraštaja na području općine Odžak je prvenstveno posljedica ogromnog pada nataliteta u posljednjih 25 godina (prosječna godišnja stopa nataliteta je smanjena više od 5 puta u odnosu na 1990. godinu).