Iseljeništvo

U Bosni i Hercegovini ne postoji nikakav sustav praćenja iseljeničkih tokova niti postoje podaci o povratku iseljenika. Sve spoznaje kojima država o fenomenu iseljavanja raspolaže su sljedeće: Bosna i Hercegovina je tipična iseljenička zemlja suočena s kontinuiranom emigracijom stanovništva, prouzročenom lošom ekonomskom ali i političkom situacijom u zemlji.

Prema podacima Svjetske banke BiH je na drugom mjestu u Europi po obujmu iseljavanja u odnosu na ukupan broj stanovnika s oko dva milijuna iseljenika, što čini 45% ukupne populacije Bosne i Hercegovine.

Po tom pitanju ni općina Odžak nije izuzetak, prostor je to stalnih iseljavanja. Poslije Drugog svjetskog rata selilo se najprije u bogatije prekosavske krajeve, Slavoniju i Baranju, a nakon industrijalizacije u Zenicu, Vareš, Tuzlu te Slavonski Brod, Osijek, Zagreb. Otvaranjem granica šezdesetih godina prošlog stoljeća počinje masovniji odlazak stanovništva u Njemačku, Austriju, Švicarsku...

Učešće stanovništva u inozemstvu (građani na privremenom radu u inozemstvu i članovi njihovih porodica) 1991. godine u ukupnom stalnom stanovništvu općine Odžak je iznosilo čak 19.6 % (5 537 stanovnika) i bilo je višestruko iznad prosjeka BiH. Iz ovog proizilazi da je stanovništvo u zemlji 1991. godine iznosilo 22 716 stanovnika.

Najveći broj stanovnika u inozemstvu karakterističan je za naseljena mjesta Vrbovac, Potočani, Novo Selo, Posavska Mahala, Donji Svilaj i Gornja Dubica.

Od ukupnog broja stanovnika u inozemstvu s područja tadašnje općine Odžak 1991. godine njih čak 63.78 % živjelo je u Švicarskoj.

Osim raseljavanja šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća i tijekom posljednjeg rata, kada je pokrenuto cjelokupno stanovništvo općine, i čitav poslijeratni period je obilježen nastavkom iseljavanja.

Iseljavanje teče, osim prema susjednoj Hrvatskoj, najviše prema Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i skandinavskim zemljama.


Ispis   E-mail